Rusija ulazi u još jedan "Crni kolovoz", a Putin pokušava krizu gurnuti pod tepih

U određenom smislu, Crni kolovoz ruski je pandan britanskoj novinarskoj "sezoni kiselih krastavaca", razdoblju zatišja krajem ljeta kada neozbiljni naslovi dominiraju medijima dok parlament ne zasjeda, a članovi kraljevske obitelji odlaze na odmor – ili najavljuju iznenadne povratke kući.

No ruska narodna mudrost mnogo je pesimističnija: pogled na noviju rusku povijest kao da potvrđuje vjerovanje da dramatični i nepredvidivi događaji doista imaju sklonost događati se u kolovozu, piše CNN.

Prije 35 godina skupina tvrdolinijaških komunista izvela je neuspjeli puč protiv sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova, oslobodivši centrifugalne sile koje su u konačnici dovele do raspada Sovjetskog Saveza. U kolovozu 1998. Rusiju je pogodila financijska kriza, koja je dovela do nemogućnosti otplate domaćeg duga i sloma rublja. Godinu dana poslije skupina militanata upala je u južnu rusku republiku Dagestan, čime je započeo Drugi čečenski rat – sukob koji je dotad politički nepoznatog bivšeg časnika KGB-a Vladimira Putina lansirao u sam vrh vlasti.

Putin je postao ruski čelnik na Silvestrovo 1999., nakon što mu je predsjednik Boris Jeljcin iznenada predao vlast. No ni novi čelnik koji je njegovao imidž snažnog vođe nije bio imun na kolovoško prokletstvo. Jedan od njegovih prvih velikih izazova na vlasti bilo je potonuće Kurska, nuklearne podmornice koja je potonula sa 118 mornara. U kolovozu 2008. Rusija je zaratila sa susjednom Gruzijom, pokazavši novo, ratoborno lice Putinove vanjske politike.

I ovo se ljeto u Rusiji pretvara u sumorno razdoblje za Putinovu Rusiju. Napredak ruskih snaga na spornim bojišnicama u Ukrajini bio je neznatan, nebo nad ruskim gradovima zacrnili su ukrajinski napadi na rafinerije nafte i velike distribucijske centre nalik Amazonovima, a dugi redovi na benzinskim postajama i glasine o novom valu mobilizacije izazivaju nezadovoljstvo među Rusima.

Je li ovo još jedan Crni kolovoz?

Ruski komentator u egzilu Ilja Varlamov ovog je tjedna iznio svoje mišljenje o tom pitanju, rekavši da su povijesne katastrofe koje se ponavljaju u kolovozu "naravno, slučajnost".

No Varlamov je nastavio: "Mnogi Rusi kolovoz iščekuju sa strepnjom. Posebno sada, kada je zemlja doista u krizi... Kriza s gorivom se vratila, cijene rastu i nemaju namjeru stati, rublja pada, izbori se približavaju, a Bog zna što nas još čeka."

Varlamov je također upozorio na nedavno objavljene izjave istaknutog ruskog ekonomista koji je upozorio da se Moskva suočava s "društvenom krizom", da "gubi i tehnološku i gospodarsku utrku na globalnoj razini" te da ne može pobijediti u ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine koju podupire Zapad.

Čak se i Kremlju odani tabloid Moskovski komsomolec osvrnuo na tradicionalne kolovoške strahove u Rusiji, iako je odgovore potražio u astrologiji.

"Ovog bi mjeseca trebala nastupiti pomrčina Mjeseca. Iako neće biti među najvećima, dogodit će se nasuprot Plutonu – planetu koji se povezuje s katastrofama", navodi se u članku.

"To bi moglo izazvati društvene pomake, političke promjene u odnosima sa susjedima i unutarnje nemire. Mogao bi porasti broj nesreća, pojačati se tjeskoba te učestalost slomova – uključujući živčane poremećaje."

No usred svih tih zabrinjavajućih nagađanja Putin je nastavio odavati svoj uobičajeni dojam samouvjerenosti.

Govoreći u srijedu o infrastrukturnim i razvojnim projektima, čelnik Kremlja priznao je gospodarsku štetu koju su Ukrajinci prouzročili napadima na skladišta diva internetske trgovine Wildberries, ne spominjući pritom ime tvrtke, ali je umanjio njihov dugoročni učinak.

"Podrazumijeva se da ti napadi neće imati, ne uzrokuju i ne mogu izazvati nikakve kritične posljedice", rekao je. "Istina je da nanose štetu – to je očito, mi to razumijemo, vidimo i svjesni smo toga."

Ruski predsjednik rekao je da će ti logistički objekti biti obnovljeni uz potporu države. No rat u Ukrajini sve se više približava svakodnevnom životu brojnih Rusa, izravno pogađajući njihove novčanike.

Ukrajina se također suočava s unutarnjom krizom tijekom rata. Ranije ovog tjedna nedavno smijenjeni ministar obrane Mihajlo Fedorov pozvao je na održavanje izbora tijekom rata, čime je pred ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog postavio novi politički izazov.

Bez obzira na opravdanost Fedorovljevih argumenata, njegov potez Putinu potencijalno daje novi argument s obzirom na to da je ruski predsjednik javno i u više navrata dovodio u pitanje legitimitet Zelenskog kao predsjednika.

U tome i leži ključna razlika.

Petogodišnji mandat Zelenskog prvotno je trebao završiti 2024. godine, no izbori u Ukrajini odgođeni su zbog ratnog stanja uvedenog nakon početka ruske invazije punog opsega 2022. godine. Preslagivanja u vladi u Kijevu, kao i veliki protuvladini prosvjedi, pokazuju da su civilno društvo i demokratski procesi u Ukrajini i dalje itekako živi.